STUDIO-TEWHID

rebra, a rebro je najzakrivljenije pri vrhu. Ako pokusas da ga ispravis slomit 
ces ga, a ako ga ostavis, ostat ce krivo. Zato lijepo prema zenama postupajte."' 
Ovo je Buharijin citat. 

Mufessiri se razilaze u tumacenju rijeci Uzvisenog: ...ah se ovom drvetu ne 
priblizujte. (El-Bekare, 35.) Jedni kazu da se pod ovim misli na lozu. Od Ibn 
Abbasa, Se'ida ibn Dzubejra, Sa'bije, Dza'da ibn Hubejra, Muhammeda ibn 
Kajsa i Sudejja u verziji od Ibn Abbasa, Ibn Mes'uda i nekih drugih ashaba 
stoji: "levreji smatraju da je to psenica " Ovako se prenosi od Ibn Abbasa, 
Hasana el-Basrija, Wehba ibn Munebbiha, Atijje el-Awfija, Ebi; Malika, 
Muharriba ibn Dessara i Abdurrahmana ibn Ebi Lejia. 

Wehb jos dodaje: "Zrno od te vrste psenice je mekse od putera i slade od 
meda." Sewri od Ebu Husejna, a on od Ebu Malika prenosi da se pod 
ajetom: ...ali se ovom drvetu ne priblizavajte misli na palmu. Ibn Dzurejdz, 
medutim, prenosi da Mudzahid misli da je to bila smokva. Ovo raisljenje 
zasttipaju Katade i Ibn Dzurejdz, a Ebu-A!ije kaze: "To je bilo takvo drvo 
da bi onaj ko jede njegov plod morao vrsiti nuzdu, a u Dzennetu se ne vrsi 
nuzda. 

Ova neslaganja nisu velika. Allah ^ nije spomenuo koje je to drvo bilo. Da 
je to vazno i potrebno da znamo, Allah ^ bi to rekao. Isti slucaj je i sa ostalim 
sh'arima u Kur'anu koje nisu navedene. 

Medutim, kada se radi o razilazenju mufessira u pogledu Dzenneta u kome 
se Adem nastanio, da li je on bio na nebu ili Zemlji, potrebno je sva misljenja 
dobro razmotriti i zauzeti stav po tom pitanju. 

Vecina ucenjaka smatra da je on na nebu, tj. Dzennetu-1-Me'wa, jer se to da 
razumjeti iz vise ajeta i hadisa kao sto su rijeci Uzvisenog: I Mi rekosmo: "O 
Ademe, nastanite se ti i tvoja zena u Dzennetu... (El-Bekare, 35.) Lam i elif 
(odredeni clan u rijeci e!-Dzennete) podrazumijevaju da to nije bilo koji 
Dzennet, nego onaj koji je vec poznat, a po Islamu to je boraviste u "Dzennetu- 
1-Me'wa". Isti slucaj imamo u rijecima Musaa mM: "Zbog cega si i nas i sebe 
izveo iz Dzenneta (el-Dzenneti)...?" Ovo je dio jednog hadisa, a o kome cemo 
jog govoriti. 

Muslim u svom Sahilni navodi hadis od Ebu Malika el-Esdzei'ja - cije je 
irae Sa'd ibn Tarik - on od Ebu Hazima Seleme ibn Dinara, on od Ebu Hurejre 
i Ebu Malika, on od Rebi'a, a on od Huzejfe da je Muhammed M rekao; "Allah 
ce sakupitt sav svijet, pa ce vjemici kad im se priblizi Dzennet, otici do Adema 
i reci: "Oce, ...zamoli da nam se otvore dzennetska vrata!" A on ce reci: "A sta 
vas je drugo istjeralo iz Dzemieta do grijeh vaseg oca?"^ On, zatim, dalje citira 
hadis do kraja. 

U ovom hadisu je jak dokaz da se radi o Dzeimetu-1-Me'wa, iako i u njemu 
ima nekih spomih momenata. 




' Buharija 60/1/3331, 5\i4,5lU/Fethu-l-Barv, Muslim 17/18/1468. 
"' Hadis biljezi Muslim 1/84195. 

Drugi mufessiri kazu da Dzeiinet u kome se Adem nastanio nije bio vjecni 
Dzeiinet, jer mu je ii njemu bilo zabranjeno da jede sa jednog drveta, jer je u 
njemu spavao, prisao mu Iblis i iz njega bio izveden. Sve ovo je nespojivo sa 
pravim Dzennetom. 

Ovaj stav zastupaju i Ubejj ibn Ka'b, Abdullah Ibn Abbas, Wehb ibn 
Munebbih i Su^an ibn Ujejne. Ibn Kutejbe ga zastupa u svom djelu el-Me'arif, 
kao i kadija Munzir ibn Se'id el-Belutl u svom Tefsiru. Ovaj posljednji o tome 
je napisao i posebno djelo. Takav stav on prenosi i od Imama Ebu Hanife i 
njegovih ucenika, neka im se Allah smiluje, Isti stav Ebu Abdullah Muhammed 
ibn Omer er-Razi ibn Hatib er-Rejj u svom Tefsiru prenosi od Ebu el-Kashna 
el-Belhije i Ebu Muslima el-Asbehanija, dok ga Kurtubi u svom Tefsiru 
prenosi od mu'tezilija i kaderija. 

U prilog ovom stavu govore i citati iz Tev/rata (Tore), svete knjige jevreja i 
krscana. 

O neslaganju po ovom pitanju pisali su i: Ebu Muhammed ibn Hazm u 
djelu el-MUelu we-n-Nihalu, Ebu Muhammed ibn Atijje u svom Tefsiru, 
Ebu Isa er-Rummani u svom Tefsiru (s posebnim osvrtom na vecinu koja 
zauzima prvi stav), Ebu el-Kasira er-Ragib, i kadija EI-Mevi^erdi u svom 
Tefsiru. On kaze: "U pogledu Dzenneta u kojem su njih dvoje (Adem i 
Hawfa) bili nastanjeni, ucenjaci se opredjeljuju za jedan od dva stava; da je 
to bio pravi, vjecni Dzennet, i da je to dzennet koji je Allah same za njih 
dvoje stvorio. Po drugom stavu, dzennet koji je Allah njima dvoma bio 
pripremio bio je dzennet iskusenja, a ne pravi, vjecni Dzennet, koji se 
dobija kao nagrada." 

Oni koji zastupaju drugi stav razilaze se u dva pravca. Jedni kazu da je taj 
Dzennet bio na nebu, jer im je naredeno da sidu iz njega. To je misljenje 
Hasana. Drugi pak kazu da je on bio na Zemlji, jer je Allah ^ njih dvoje 
iskusao grijehom u tom Dzermetu, zabranjujuci im samo jedno drvo, a ne i 
ostale plodove. To misljenje zastupa Ibn Jahja. Sve navedeno se desilo nakon 
sto je Iblisu naredeno da ucini sedzdu Ademu. Allah, opet, najbolje zna koji je 
od ovih stavova najispravniji. Dakle, Ibn Jahja govori o tri stava s tim sto se iz 
njegovih rijeci ne da razumjeti za koji se on licno opredijelio. Ebu Abdullah er- 
Razi u svom Tefsiru po ovom pitanju navodi cetiri stava: tri koja navodi i 
Mewerdi i cetvrti: neizjasnjavanje. On jos navodi i stav Ebu Ali el-Dzebaije da 
je to bio Dzennet na nebu, ali nije Dzennetu-1-Me'wa. 

Zastupnici drugog stava postavljaju pitanje na koje treba odgovoriti. Oni 
kazu da nema sumnje da je Allah, nakon sto je Iblis odbio da ucini sedzdu 
Ademu, protjerao Iblisa i naredio mu da izade iz Dzenneta. To naredenje je 
bilo defmitivno i nije se moglo odbiti, ni osporiti. Zato je Allah M rekao: Izlazi 
iz njega pokuden i ponizen! (El-A'raf, 18.) Uzviseni je, takoder, rekao: E, onda 
izlazi iz Dzenneta. ne prilici ti da u njemu prkosis! (El-A'raf, 13.) Na drugom 
mjestu je rekao: E, izlazi onda iz Dzenneta, proklet da si! (Sad, 77.) Pod 
skracenim oblikom zamjenice "mu" u ovim ajetima misli se na Dzennet, nebo 

ili polozaj, Na koju god od ove tri stvari da se odnosi, jasno je da Iblisov 
boravak na mjestu s kojeg je protjeran i udaljen, nije bio sudbinski, tj. nije mu 
bilo odredeno da bude tamo, niti da svraca i prolazi tuda, 

Navedeni ucenjaci dalje kazu da se iz kur'anskih citata jasno vidi da je Iblis 
dosaptavao Ademu i obracao mu se rijecima: "Hoces li da ti pokazem drvo 
vjecnosti i carstvo koje nece nestati?" (Ta-ha, 120.) ili: *"Gospodar vas vam 
zabranjuje ovo drvo satno zato da ne biste meleki postali. Hi da ne biste 
besmrmi bili", *i zaklinjase im se: "Ja sam vam. doista. savjetnik iskreni!" *I 
naprevaru ih zavede... (El-A'raf, 20.-22.) 

Dakle, ocito je da se on s njima u Dzennetu sastajao. 

Na ovo pitanje im je odgovoreno da se on mogao sa njima sastati u 
Dzennetu kada je bio u prolazu, all da tamo nije stalno boravio. Ili, da im je 
mogao dosaptavati sa dzennetskih vrata, ili ispod neba. Medutim, ovaj treci 
odgovorje sporan. Allah najbolje zna. 

Oni koji zastupaju ovaj stav kao dokaz navode hadis koji Abdullah, sin 
Imami Ahmeda u djelu ez-Zijadat navodi od Hudbe ibn Halida, on od 
Hammada ibn Seleme, on od Humejda, on od Hasana el-Basrija, on od Jahjaa 
ibn Dararea es-Sa'dija, a on od Ubejja ibn Ka'ba da je rekao: "Kada je Adem 
bio na samrtnoj postelji, pozelio je grozd dzennetskog grozda, pa su sinovi 
krenuli da mu ga potraze. Medutim, naisii su na meleke koji su ih upitali: "O 
sinovi Ademovi, gdje ste krenuli?" "Otac nam je pozelio dzennetskog grozda", 
odgovoriii su. Na to su im meleki rekli: "Vratite se, dovoljno ste uradili." 
Zatim su mu meleki dosU, uzeli mu dusu, ogasulili ga i opremili u kefine; 
Dzibril mu je klanjao dzenazu, a ostali meleki su klanjali iza njega. Kada su ga 
ukopali, rekli su: "Ovako cete postupati sa umrlim osobama." 

Ovaj hadis sa senedom i cijehm tekstom ce biti citiran kada budemo 
govorili Ademovoj S^l smrti. 

Oni dalje kazu: "Da nije bilo moguce uci u Dzennet u kojem je Adem 
boravio i iz kojeg je pozelio grozda, njegovi sinovi ne bi ni isli da ga traze. Ovo 
ukazuje da je Dzennet, o kome se govori, bio na Zemiji, a ne na nebu." Allah 
najbolje zna! 

Oni dodaju: "Cinjenica da elifu i lamu u ajetu: A ti, o Ademe, i zena tvoja, 
u Dzennetu stamtjte! (El-Dzennete) nije prethodilo nista na sto bi se oni 
odnosili, moze se uzeti kao ispravno misljenje da je to bilo nesto sto je 
opcepoznato i u svijesti prisutno. Medutim, iz konteksta ovih ajeta se 
razumije da je Adem stvoren od zemlje i nema nikakvih sigurnih dokaza daje 
podignut na nebo. Ovome ide u prilog tvrdnja daje Adem stvoren da bude na 
Zemiji. U torn smislu Allah saopcava melekima: Ja cu na Zemiji namjesnika 
postaviti. (El-Bekare, 30.) 

Oni tvrde da u tom smislu treba razumijevati i rijeci Uzvisenog; Mi smo 
ih na kusnju stavili kao sto smo vlasnike Jedne basce na ktisnju stavili... 
(El-Kalem, 17.) Elif i lam se ne upotrebljavaju za opce pojmove, a u ovom 

tekstu im nije prethodilo nista na sto bi se mogli odnositi, pa se odnose na 
poznatu stvar u svijesti Ijudi, koja se moze zakJjuciti iz konteksta. Dakle, radi 
se o basci (El-Dzemiet), 

To sto se ovdje govori o silazenju, kazu oni, ne mora znaciti da je silazenje 
bilo s neba, jer Allah M kaze: "O Nuhu", bi mu receno, (glagol: hebeta) 
"isb-caj se s pozdmvom Nasim i blagoslovima tehi i narodima koji ce se 
izroditi od ovih koji su s tobom!... " (Hud, 48.) Nuh se nalazio na ladi kada je 
pristala na brdo Dzudijj, nakon sto se voda povukla sa Zemljine povrsine. 
Njemu je tada naredeno da side (hebeta) sa svojim saputniciraa na zemlju, sa 
blagoslovom na njega i na njih. Allah M, zatim, kaze: Idite u grad, imat cete 
ono sto tmzite! (El-Bekare, 61.) Takoder, Uzviseni veh: a ima ga, doista, 
(kamenja) koje se od straha pred Allahom nisi... (El-Bekare, 74,) Ovo su 
prirajeri iz Kur'ana. U hadisima i arapskom jeziku, opcenito, slicnih primjera 
ima mnogo. 

Oni dalje kazu da nista ne opovrgava stav da je Dzennet u kojem je boravio 
Adem bio visi od ostalih predjela na Zemiji. U njemu je bilo razlicitog drveca, 
plodova, hiadova, naslada, Ijepota i zadovoljstava, kao sto kaze Allah ^: U 
njemu neces ni ogladnjeti, ni go biti... (Ta-ha, 118.); tj. tvoja unutrina nece biti 
pacena gladu ni vanjstina nezaodjevenoscu, zatim: / u njemu neces ni ozednjeti, 
niti zegu osjetiti. (Ta-ha, 119.); tj. unutrina ti nece patiti od zedi, ni vanjstina od 
vrelog sunca. Dakle, u oba ova slucaja, jedno uz drugo je navedeno zbog 
slicnosti. 

Kada je Adem okusio plod zabranjenog drveta, bio je protjeran na Zemlju, 
gdje se suocio sa nedacama, naporom, teskocama, zaloscu, brigom, islcusenjima i 
si. Na njoj ce se pojaviti Ijudi sa razlicitim vjerovanjem, moralom, djelima, 
prohtjevima, namjerama i rijecima. Uzviseni dalje kaze: Na Zemiji cete 
boraviti i do roka odredenog zivjeti. (El-Bekare, 36.) 

Iz ovoga se nuzno ne podrazumijeva da su do tada bill na nebu. Evo slicnog 
primjera u rijecima Uzvisenog: I poslije toga rekosmo sinovima Ismilovim: 
"Nastanite se na Zemiji, pa kad Smak svijeta dode, dovest cemo vas izmijesane. " 
(El-Isra', 104.), a poznato je da su prije toga bili na Zemiji, a ne na nebu. 

Oni dalje kazu da ovaj stav nije iznjedrio stav onih koji danas nijecu 
postojanje Dzenneta i Dzehennema, Ova dva stava ne uvjetuju jedan drugi, jer, 
svi iz prvih i vecina iz potoujih generacija vjeruju u postojanje Dzenneta i 
Dzehemiema, na osnovu ajeta i sahih hadisa koji o njima govore, Allah ^, 
opet, najbolje zna sta je tacno. 

Ailahove ife rijeci: / sejtan ih navede da zbog drveta posrnu i izvede ih iz 
onoga u cemu su biU. (El-Bekare, 36.) se odnose na Dzennet. / izvede ih iz 
onoga u cemu su bili. (E!-Bekare, 36.); tj. izvede ih iz blagostanja, uzivanja i 
zadovoljstava i ostavi na ovom svijetu gdje ce se muciti, patiti i zaiostiti. Ibhs 
je to ucinio tako sto im je dosaptavao i u njihovim srcima uljepsao svoja lazna 
obecanja. U torn smislu Uzviseni kaze: I sejtan im poce dosaptavati, da bi im 
oikrio stidna mjesta njihova, koja su im skiivena bila, i rece: "Gospodar vas 

vam zabranjuje ovo drvo samo zalo da ne biste meleki postali, Hi da ne biste 
besmrtni bill " (El-A'raf, 20.); tj. sejtan im je govorio da im je drvo zabranjeno 
samo zato da ne bi meleki ili besmrtni postali. Drugim rijecima, htio inn je reci: 
ukoliko ga okusite, poslacete takvi. 

Izaklinjase im se. (EI-A'raf, 21.); tj. kleo im se da istinu govori. "Ja sam 
vam doista savjemik iskreni. " (El-A'raf, 21.) Uzviseni u drugom ajetu veli: Ali 
sejtan mu poce dosaptavati i govoriti: "O Ademe, hoces ii da ti pokazem drvo 
vjecnosti i carstvo koje nece nestati?" (Ta-ha, 120.); tj. hoces li da ti pokazem 
drvo, pa da vjecno u blagostanju ostanes u carstvu koje nece prestati, pod 
uvjetom da ga probas i sa njega okusis. Medutim, ovo ubjedivanje i zavodenje 
bilo je lazno obecanje koje se u stvamostt nije moglo obistiniti. 

Sejtan je pod izrazom di-vo vjecnosti, mislio na ono, sa kojeg je obecavao 
da ce, ako ga okusi, Adem vjecan postati. Mozda bi to moglo biti ono drvo o 
kojera Imami Ahmed prenosi sljedeci hadis; "Abdurrahman ibn Mehdi nam je 
pricao da je cuo od §u'bea, on od Ebi Dahhaka, a on od Ebu Hurejre da je 
Muhammed ^ rekao: "U Dzennetu ima jedno drvo, kroz ciji hlad konjanik 
moze ici sto godina, i da opet ne dode do kraja. To je drvo vjecnosti."' 

Isti hadis Ahmed citira i sa drugim senedom koji ide preko Gundera, 
Hadzdzadza i Sii'bea. Ovaj hadis, takoder od Su'bea, navodi Ebu Dawud i Et- 
Tajalisi u svom Musnedu. 

Gunder kaze da je pitao Su'bea da li u hadisu stoji: "To je drvo vjecnosti", 
pa mu je odgovorio da u hadisu nema rijeci: "To je". 

Ovaj zadnji navod citira samo Imami Ahmed. 

Uzviseni dalje kaze: / na prevaru ih zavede. A kad oni ono drvo okusise, 
stidna mjesta njihova im se ukazase i oni po sebi dzennetsko Usee stavljati 
pocese. (El-A'raf, 22.) 

U poglavlju Ta-ha Uzviseni slicno kaze: / njih dvoje pojedose s njega i 
ukazase im se stidna mjesta njihova, pa pocese po njima . Usee dzennetsko 
stavljati. (Ta-ha, 121.) Hawa je okusila plod toga drveta prije Adema, pa je i 
njega na to navela. Allah najbolje zna! 

Na to ukazuje i hadis koji navodi Buharija: "Pricao nam je Bisr ibn Muhammed 
da je cuo od AbduUaha, on od Ma'mera, on od Hamama ibn Munebbiha, a on 
od Ebu Hurejre da je Boziji Poslanik ^ rekao: "Da nije sinova Israilovih meso 
se ne bi kvarilo, i da nije bilo Hawe ni jedna zena ne bi prevarila svoga muza."^ 

Sa ovim lancem prenosilaca jedino Buharija citira ovaj hadis. Buharija i 
Muslim ga u svojim Sahihima biljeze i preko Abdurrezzaka koji ga je cuo od 
Ma'mera, on od Hemama, a on od Ebu Hurejre. Ovaj hadis Ahmed i MusUm 
navode sa sasvim drugim senedom, koji ide preko Haruna ibn Ma'nifa - Ebu 
Wehba - Amra ibn Harisa - Ebu Junusa i Ebu Hurejre. 



' Ahmed u svom Musnedu 2/455/Haleb, Buharija u svom Sahihii 5 9/S/325 l/Fethu-l-bari, Muslim u 
svom Sahihu 5 1/1/2826 i drugi. 

- Buharija 60n/3Z0/Fethu-I-ban, Muslim 17/19/1470 i drugi. 

**U Tewratu - knjizi jevreja i krscana - stoji da je zmija navela Hawu da 
okusi plod drveta, predocivsi joj da je stable dobro za jelo i za mudrost 
pozeijno. Kada je Hawa, po nagovoru zmije, okusi la plod drveta, navela je i 
Adema da ga i on okusi. Ovdje se Iblis uopce ne spominje. U torn moraentu 
njihove oci su se otvorile, pa su vidjeli da su goli, te su poceli skupljati lisce od 
smokve i njime se pokrivati. Dakle, u Tewratu stoji da su bill goli i prije toga. 
Wehb ibn Munebbih kaze; "Njihova odjeca je do tada bilo svjetlo na njihovim 
stidnim mjestima." 

Citirani navod iz Tewrata, kakvog oni danas imaju, je iskrivljen vjerovatno 
prilikom prevodenja, jer ne moze svako prevoditi sa jednog jezika na drugi, 
pogotovo onaj ko ne poznaje arapski jezik, i nedovoljno razumije djelo koje 
prevodi. Zato kod njih u prijevodu Tewrata na arapski ima mnogo gresaka, i u 
rijecima, i u znacenju. Casni Kur'an, nasuprot ovom, ukazuje da su Adem i 
Hawa imali odjecu: O sinovi Ademovi, neka vas nikako ne zavede sejtan kao 
sto je roditelje vase iz Dzenneta izveo, skinuvsi s njih odjecu njihovu da bi im 
stidna mjesta pokazao njihova! (El-A'raf, 27.) Ove kur'anske navode ne mogu 
pobiti nicije druge rijeci. Allah najbofje zna! 

Ibn Ebi Hatim kaze da je cuo od Alijje ibn el-Hasana ibn Eskaba, on od 
Alije ibn Asima, on od Se'ida ibn Ebi 'Arube, on od Katadea, on od Hasana, a 
on od Ubejja ibn Ka'ba da je Boziji Poslanik ^ rekao: "Allah m je stvorio 
Adema visokog rasta i duge kose, poput palme, Kada je okusio plod drveta, 
spalaje sa njega odjeca i prvo sto mu se pokazalo bilo je stidno mjesto. Kadaje 
ugledao svoje stidno mjesto, poceo je trcati kroz Dzennet, ali mu se kosa 
zakacila za jedno drvo, pa ga je iscupao. Tada ga je Milostivi zovnuo: 
"Ademe... je li to od Mene bjezis?" Cuvsi dozivanje Milostivog, Adem je 
rekao: "Gospodaru... ne, nego od stida."' 

Sewri od Ibn Ebi Lejie, on od El-Minhala ibn Amra, on od Se'ida ibn 
Dzubejra, a on od Ibn Abbasa u pogledu rijeci Uzvisenog; / oni po sebi 
dzennetsko Usee stavljati pocese. (EI-A'raf, 22.) kaze da je to bilo lisce 
smokve. Sened (lanac prenosilaca) je ovdje ispravan, ali bi moglo bitl da je ovo 
misljenje preuzeto od ehli-kitabija, jer su rijeci u navedenom ajetu opcenitijeg 
znacenja. Allah najbolje zna! 

Hafiz Ibn Asakir preko Muhammeda ibn Ishaka prenosi od Hasana ibn 
Zekwana, on od Hasana el-Basrija, a on od Ubejja ibn Ka'ba da je Muhammed 
^ rekao: "Vas otac Adem je bio visok poput palme - sezdeset lakata. Imao je 
bujnu kosu i pokrivena stidna mjesta, Kada je pocinio gresku u Dzennetu 
ukazala su mu se stidna mjesta, pa je izasao iz njega, gdje mu je naisavsi pored 
jednog drveta zapala kosa. Tu ga je Gospodar zovnuo: "Zar bjezis od Mene, 
Ademe?" "Gospodaru, ne od Tebe", odgovorio je, "nego me je stid zbog onoga 
sto sam uradio."^ 



' Biljezi ga Sad u et-Tabekatu-l-kubra 1/1/9 (da'if). 

^ Et-Taberi u svom Tarihu 1/160/ Mearif, Ibn Asakir 2/35 l/re/?2/6 (da'if). 

Ibn Asakir ovaj hadis citira i sa drugim senedom koji ide preko Se'ida ibn 
Ebi 'Arube - Katadea - El-Hasana - Jahjaa ibn Datnrea - Ubejja ibn Ka'ba i 
Muhammeda ^i. 

Ovaj sened je ispravniji, jer Hasan el-Basri nije zivio kada i Ubejj ibn Ka'b. 

Ovaj hadis se prenosi i sa trecim senedom koji ide preko Hajserae ibn 

Sulejraana el-AtrabuIsija, Muhammeda ibn Abdulwehhaba, Ebu Mirsafea el- 

Askalanija, Adema ibn Ebi Ijasa, Sinana, Katadea, Enesa i konacno do Bozijeg 

Poslanika #;. 

*"Zar vam to drvo nisam zabranio?!", zovnu ih Gospodar njihov, "i rekao 
vam: 'Sejtan vamje zbilja otvoreni neprijatelj?!" *"Gospodaru nas", rekose, 
"sami smo sebi nepravdu ucinili, i ako nam Ti ne oprostis i ne smilujes se, 
sigurno cemo biti izgubljeni. " (El-A'raf, 22.-23.) 

Ovo je priznanje grijeha, vracanje pokomosti, poniznosti, skrusenosti, 
skromnosti i trazenje pomoci od Uzvisenog u teskom momentu. Tko god je 
ovu tajnu od Ademovih potomaka kasnije primjenjivao, okoncao je uspjesno i 
na ovom i na onom svijetu. 

"Izlazite". rece On. "jedni drugima cete neprijatelji biti. Na Zemlji cete 
boraviti i do smrti ostati. " (El-A'raf, 24.) 

Ove rijeci su upu6ene Ademu i$^\, Hawi i Iblisu, a po nekima, i zmiji. 
Naredeno im je da izadu iz Dzenneta u momentu kada su jedni drugima postali 
zakleti neprijatelji. 

Misljenju da je i zmija bila s njima, ide u prilog vjerodostojni hadis u kome 
Muhammed ^ nareduje da se ubijaju zmije, rijecima: "Mi se sa njima nismo 
pomirili od kako smo protiv njih objavili rat."' 

Rijeci Uzvisenog: "Izlazite iz njega svi", rece On, "Jedni drugima cete 
neprijatelji biti!" (Ta-ha, 123.) su upucene Ademu i Iblisu, pri cemu se Hawa 
priklanja Ademu, a zmija sejtanu. 

Po drugima, ovo se odnosi na sve njih, iako je zapovijed data u obHku 
dvojine, Slican primjer nalazimo i u rijecima Uzvisenog: / Dawudu i 
Sulejmanu, kada su sudili o usjevu sto su ga nocu ovce necije opasle - i Mi smo 
bili svjedoci sudenju njihovom. (El-Enbija', 78.) 

Ovako je receno iako se zna da kada sudija sudi, sudi izmedu dvije strane: 
okrivljenog i onog koji ga je okrivio. Medutim, ovdje je receno: / Mi smo bili 
svjedoci sudenju njihovu (mnozina - vise od dva). 

Sto se tice spominjanja izlaska dva puta u rijecima Uzvisenog: *"Sidite", 
rekosmo Mi . "Jedni drugima cete neprijatelji biti, a na Zemlji cete boraviti i 
do roka odredenog zivjeti!" * I Adem primi neke rijeci od svog Gospodara, pa 
mu On oprosti; On doista, prima pokajanje, i On Je Milostiv. "^Mi rekosmo: 
"Silazite iz nJega svi! Od mene ce vam uputstvo dolaziti. i oni koji uputstvo 
Moje budu slijedili - nicega se nece bojati i ni za cim nece tugovati. *A oni koji 



Buharija u svom Sahihu 59!\A/?,257/Felhu-l'bari, Muslim 39/36/2233 i drugi. 

ne budu vjerovali i dokaze nase biidu poricali - bit ce stanovnici Dzehennema; 
u njemu ce vjecno ostati!" (El-Bekare, 36,-39,), neki mufessiri vele da se pod 
prvim naredenjem da sidii misH na silazak iz Dzenneta na nama najnize 
(dunjalucko) nebo, a pod drugim na silazak s neba na Zemlju. 

Medutim, ovakvo shvacanje nema podloge, jer se u rijecima Uzvisenog 
kaze: "Sidite", rekosmo Mi, "jedni drugima cete neprijatelji biti, a na Zemlji 
cete boraviti i do roka odredenog zivjeti! " sto ukaziije na to da se pod prvom 
zapovijedi misli na silazak na Zemlju. Allah najbolje zna. 

Ispravno shvacanje je da je Allah u Kur'ami zapovijed ponovio dva puta, 
iako se radi zapravo o jednom. 

Medutim, oba ova slucaja zrace mudroscu, Tako je uz prvo naredenje 
spomenuo medusobno neprijateljstvo, a uz dm go uvjetovo: da ko hoce da bude 
sretan, mora sHjediti uputu koju 6e im slati, a ko to ne bude htio poslusati, 
nesrecnik ce biti. Za ovakav nacin izlaganja u Casnom Kur'anu ima Jos mnogo 
primjera. 

Hafiz Ibn Asakir od Mudzahida prenosi da je rekao: "Allah ife je dvojici 
meleka naredio da Adema i Hawu udalje iz Njegove blizine, pa je Dzibril 
Ademu sktnuo Icrunu s glave, a Mikail raspleo vijenac, pri cemu je Adema 
zakacila jedna grancica. Adem je pomislio da ce se na njega smjesta sruciti 
kazna, pa je pogeo glavu i zamoiio: "Oprost, oprost!" Tada mu je Allah rekao: 
"Zar bjezis od Mene?" "Ne, nego te se stidim, Gospodaru", odgovorio je 
Adem.' 

El-Ewza'i prenosi od Hasana tj, ibn Atijje da je Adem boravio u Dzemietu 
sto, a u drugom rivajetu sezdeset godina, te da je za Dzennetom plakao 
sedamdeset godina, zbog grijeha koji je ucinio, a zbog ubijenog sina cetrdeset 
godina, Ovo navodi Ibn Asakir. 

Ibn Ebi Hatim kaze: "Pricao nam je Ebu Zer'a da je cuo od Osmana ibn Ebi 
Sejbe, on od Dzerira, a on od Se'ida da je Ibn Abbas rekao: "Adem ?**» je 
spusten u mjestu Dihna, izmedu Mekke i Taifa," 

Od Hasana se prenosi da je pricao da je Adem spusten u Indiji, Hawa u 
Dziddi, Iblis u Destemjanu - nekoliko milja od Basre, a zmija u Asbehanu^ 
Ovo takoder navodi i Ibn Ebi Hatim. Es-Sudejj kaze da je Adem spusten u 
Indiji, a sa njim i Hadzeru-1-eswed (Crni kamen). Pored toga, Adem je u ruci 
snio i dzemietskog lisca koje je zasadio u Indiji, pa su tamo narasia mirisna 
drva.'' 

Od Ibn Omera se prenosi da je Adem spusten na Saffi, a Hawa na Merwi. 
Ovo, takoder, prenosi Ibn Ebi Hatim. 



' Ibn Asakir u svom TariJiu 2/352/Tehzib. 

^ Ibn Sad u et'Tabekatu-l-kubra Ul 1,12/Tahrir 

Abdiirrezzak prenosi da je cuo od Ma'raera, on od Awfa, on od Kasame Ibn 
Zuhejra, a on od Ebu Muse el-Es'arija, da je rekao: "Kada je Allah :^ spustio 
Adema na Zemlju naucio ga je da pravi sve i opskrbio ga plodovrma iz 
Dzenneta. Dakle, ovi vasi plodovi su iz Dzenneta, same se ovi kvare, a 
dzermetski ne kvare." 

El-Hakim u svom djelu el-Mustedrek kaze: "Pricao nam je Ebu Bekr ibn 
Belwih da je cue od Muhammeda ibn Ahmeda ibn en-Nadra, on od Mu'awije 
ibn Ainra, on od Za'ida, on od Ammara ibn Ebi Mu'awije el-Bedzlija, a on od 
SeMda ibn Dzubejra da je Ibn Abbas rekao: "Adem je nastanjen u Dzennetu 
izmedu ikindije i zalaska Sunca, a ne u neko drugo vrijeme."' 

El-Hakim dalje kaze: "Ovaj riwajet je sahih po uvjetima Buharije i 
Muslima, s tim sto ga oni ne navode." Muslim u svom Sahihu prenosi od 
Zuhrije, on od A'redza, a on od Ebu Hurejre da je Muhammed ^ rekao: 
"Najbolji dan u kome Sunce izlazi je petak: toga dana je Adem stvoren, toga 
danaje uveden u Dzennet i toga dana je istjeran iz njega."' 

U istom Sahihu u drugoj predaji stoji: "Toga dana ce biti Smak svijeta." 
Ahmed navodi da je cuo od Muhammeda ibn Mus'aba, on od Ewzaije, on od 
Ebu Ammara, on od AbduIIaha ibn Feruha, a on od Ebu Hurejre, da je Boziji 
Poslanik ^ rekao: "Najbolji dan u kome Srnice izlazi je petak: toga dana je 
Adem stvoren, toga danaje uveden u Dzennet, toga dana je istjeran iz njega i 
toga dana ce biti Smak svijeta." Ovaj riwajet zadovoljava uvjete Muslima. 

Ibn Asakir od Ebu el-Kasima el-Begawije navodi da mu je pricao da je cuo 
od Muhammeda ibn Dza'fera el-Wirkanija, on od Se'ida ibn Mejsere, a on od 
Enesa da je Boziji Poslanik M rekao: "Adem i Hawa su spusteni na Zemlju 
goli. Bill su zaodjenuti samo u dzennetsko hsce. Adema je opeklo Sunce pa je 
poceo plakati i govoriti Hawi: "O Hawa, Sunce me je opeklo." Zatim je Dzibril 
donio pamuk i naredio Hawi da ga prede, pokazavsi joj prethodno kako se to 
radi, a Ademu da tka i plete, pokazavsi i njemu kako se to radi." On dalje 
dodaje: "Adem u Dzennetu sa svojom zenom nije imao odnos. Ucinio je to tek 
onda kada su zbog ucinjenog grijeha i kusanja zabranjenog drveta protjerani iz 
Dzenneta." Zatim kaze: "Njih dvoje su spavali odvojeno; jedno bi spavalo u 
nekoj uvali, a drugo pored nje. Tako su radili dok nije Dzibril dosao Ademu i 
naredio rau da se sastane sa Hawom i poducio ga kako ce s njom imati intimni 
odnos. Kada se sa njom kao muz i zena sastao, dosao mu je Dzibril i upitao: 
"Kakva ti je bila zena?" "Lijepa", odgovorio je."^ Ovo medutim nije bio 
pouzdan hadis i ni u kom slucaju ne moze se pripisati Bozijem Poslaniku. 
Vjerovatno su to rijeci nekog od kasnijih ucenjaka, mozda Se'ida ibn Mejsere, 
tj. Ebu Imrana el-Bekrija el-Basrija, za koga Buharija kaze da se od njega ne 
mogu s vjerodostojnoscu prihvatiti. Ibn Hibban za njega kaze da prenosi lazne 
hadise, a Ibn Adijj da je nanio stetu hadiskoj naucj. 



' Ibn Sad ii et-Tabekatti-l-kubra, 1/1/12/ Tahrir. 

- Muslim u svom Sahihu 7/5/854, Ahmed u Musnedu 1/512/ Haleb i drugi. 

^ Ibn Asakir u svom Tarihu 2/353/Tehzib. 

Sto se tice rijeci Uzvisenog: I Adetn primi neke rijeci od Gospodara svoga, 
pa mu On oprostl On, doista prima pokajanje, On je Milostiv. (El-Bekare, 37.), 
neki smatraju da se to odnosi na rijeci: "Gospodaru nas", rekose oni, "sami 
smo sebi nepravdu ucinili, i ako nam Ti ne oprostis i ne smilujes nam se 
sigurno cemo biti izgubljeni. " (El-A'raf, 23.) Ovaj stav se prenosi od 
Mudzahida, Se'ida ibn Dzubejra, Ebu el-AHja, Er-Rebi'a Ibn Enesa, Hasana, 
Katadea, Muhammeda ibn Ka'ba, Halida ibn Mi'dana, Ata'a el-Hurasanija i 
Abdurrahmana ibn Zejda ibn Eslema. Ibn Ebi Hatim navodi da je cuo od AH 
ibn el-Hasana ibn Eskaba, on od Alijja ibn Asima, on od Se'ida ibn Ebi 
'Arube, on od Katadea, on od Hasana, a on od Ubejja ibn Ka'ba, da je 
Muhammed ^ rekao: "Adem *3i je rekao: "Gospodaru moj, ako se pokajem, 
hoces li me vratiti u Dzennet?" "Hocu", odgovorio je Gospodar. Na to se misli 
pod rijecima Uzvisenog: / Adem primi neke rijeci od Gospodara svoga, pa mu 
On oprosti. (El-Bekare, 37.) Medutim, ovaj hadis je garib, a ima i prekid u 
lancu prenosilaca. 

Ibn Ebi Nudzejh od Mudzahida prenosi da je rekao: "To su bile rijeci: 
"Boze, nema boga osim Tebe, slava i hvala pripada samo Tebi. Gospodaru 
moj, sam sam sebi nepravdu ucinio pa mi oprosti, jer Ti si od milostivih 
najmilostiviji. Boze, nema boga osim Tebe, slava i hvala pripadaju samo Tebi, 
Gospodaru moj, sam sam sebi nepravdu ucinio, pa primi moje pokajanje, jer Ti 
si Onaj Koji prima pokajanje i Ti si Milostiv." 

Hakim u svome Mustedreku preko Se'ida ibn Dzubejra prenosi da je Ibn 
Abbas u pogledu rijeci: / Adem primi neke rijeci od Gospodara svoga, pa mu 
On oprosti, rekao: "Adem je pitao: "Gospodaru moj, zar me nisi Ti stvorio 
Svojom rukom?" "Jesam", odgovorio je. Onda je upitao: "Zar nisi udahnuo u 
mene od Svoga duha?" "Jesam", odgovorio je. "Zar mi, kad sam kihnuo nisi 
rekao: - Allah ti se smilovao! - Zar nije Tvoja milost iznad Tvoje srdzbe?" 
"Jeste", odgovorio je. "Zar mi nisi propisao da cu ja ovo uraditi?" "Jesam", 
rekao je. "Hoces H me onda ponovo vratiti u Dzennet ako se pokajem?" 
"Hocu", odgovorio mu je Allah."' 

Hakim zatim dodaje: "Sened ovog hadisa je tacan, ali ga Buharija i 
Muslim ne navode." Hakim, Bejheki i Ibn Asakir preko Abdurrahmana ibn 
Zejda ibn Eslema prenose da je cuo od svog oca, a on od svog djeda, on od 
Omera ibn el-Hattaba da je Boziji Poslanik ^ rekao: "Kada je Adem ucinio 
grijeh, rekao je: "Gospodaru moj! Tako ti Muhammeda, molim Te da mi 
oprostis." Allah ga je na to upitao: "Otkud ti znas za Muhammeda, a jos ga 
nisam ni stvorio?" Adem je odgovorio: "Gospodaru moj, kad si me Svojom 
rukom stvorio i u mene od Svoga duha udahnuo, ja sam podigao glavu i na 
stubovima Arsa ugledao natpis: "Nema boga osim All aha, Muhammed je 
Allahov poslanik." Znao sam da ces Ti uz Svoje ime spomenuti samo onoga 



' Navodi Ahmed Sakir ii Umadetu-t-tefasir skraceni Ibn Kesirov Tefsir 1/136/ Mearif i El- 
Hakim u el-Mustedrekii 2/545/ Hajdarafaad, 

ko Ti je najdrazi od svih stvorenja." Allah ^ je na to rekao: "U pravu si, 
Ademe. On Mi je najdraze stvorenje, pa posto si Me njime zamolio, vec sam ti 
oprostio. Da nije Muhammeda, ne bih ni tebe stvarao."' 

Bejheki kaze: "Hadis u ovoj verziji prenosi samo Abdurrahman ibn Zejd 
ibn Eslem. Medutim, ovaj hadis je da'if (slab)." Allah, opet, najbolje zna. 

U smislu ovog ajeta Uzviseni na drugom mjestu kaze: Tako Adem nije svoga 
Gospodara poslusao i s putaje skrenuo. Poslije gaje njegov Gospodar odabranim 
itcinio, pa muje oprostio i na pravi put ga iiputio. (Ta-ha, 121.-122.) 



Dijalog izmedu Adema i Musaa i^ 

Buharija kaze: "Pricao nam je Kutejbe da je cuo od Ejjuba ibn en- 
Nedzdzara, on od Jahjaa ibn Ebi Kesira, on od Ebu Seleme, a on od Ebu 
Hurejre da je Muhammed ^ rekao: "Musa :K@i je jednom prilikom prigovorio 
Aderau f^: "Ti si onaj zbog cijeg su grijeha Ijudi istjerani iz Dzenneta, i ti si ih 
unesrecio". Adem je na to odgovorio: "O Musa, ti si onaj koga je Allah 
odabrao Svojom objavom i sa kim je direktno govorio. Zar mi prigovaras zbog 
necega sto je Allah zapisao prije nego sto me je i stvorio" - ili je rekao: "... sto 
mi je Allah odredio prije nego sto me je i stvorio?" Zatim je Muhammed % 
rekao: "Tako je Adem nadgovorio Musaa."^ 

Ovaj hadis navodi i Muslim od Amra en-Nakida. Navodi ga i en-Nesaija 
preko Muhammeda ibn Abdullaha ibn Jezida, a ovaj od Ejjuba ibn en- 
Nedzdzara. Ebu Mes'ud ed-DimJski kaze: "O ovome Buharija i Mushm, osim 
ovog, ne navode drugi hadis." 

Ovaj hadis navodi Ahmed od Abdurrezzaka, on od Ma'mera, a on od 
Hemama a on od Ebu Hurejre. Prenosi ga i Muslim od Muhammeda ibn Rafi'a, 
a on od Abdun-ezaka. 

Imami Ahmed navodeci ovaj hadis kaze da je cuo od Ebu Kamila, on od 
Ibrahima, on od Ebu Sihaba, on od Humejda ibn Abdurrahmana, a on od Ebu 
Hurejre, da je Muhammed gi rekao: "Adem i Musa su se prepirali, pa je Musa 
Ademu rekao: "Jesi li ti onaj Adem kojeg je njegov grijeh istjerao iz 
Dzenneta?", pa muje Adem odgovorio: "A jesi li ti onaj Musa kojeg je Allah 
odabrao Svojom objavom i Svojim govorom, i koji mi sada prigovara zbog 
necega sto je bilo odredeno prije nego sto sam stvoren?" Boziji Poslanik ^ je 
rekao: "Tako je Adem nadgovorio Musaa." Ovo je ponovio dva puta.'' 

Ja dodajem da ovaj hadis Buharija i Muslim navode i preko Zuhrije, on od 
Humejda ibn Abdurrahmana, on od Ebu Hurejre, a on od BozijegToslanika ^ 
u slicnoj verziji. 



' Hadis da'if, biljezi ga Et-Taberani u el'Mudiemu-i-sagir, 2/82,82/T. Misr.; Ibn Asakir u svom 
rffi7/iM2/259/Teh2ib. 

' Buharija u svom Sahihu bSiyAlWFethu-l-bari; Muslim u svom Sahihu dAllllkSl i drugi. 

' Ahmed u svom Musnedu 1/264/Haleb, Buhanja u svom Sahihu 60/'il/2409/Fethu-l-bari, 
Muslim u svom Sahihu 46/2/2652. 

Navodeci ovaj hadis Imam Ahmed kaze da je cuo od Muawije ibn Amra, on 
od Za'ide, on od El-A'mesa, on od Ebu Saliha, on od Ebu Hurejre, a on od Bozijeg 
Poslanika M da je rekao: "Adem i Musa su se prepirali, pa je Musa rekao: 
"Ademe, ti si onaj koga je Allah Svojom rukom stvorio i u tebe od Svoga duha 
udahnuo. Ti si zaveo ijude i izveo ih iz Dzenneta!" Adem je na to odgovorio: "A 
ti si, o Musa, onaj koga je Allah odabrao Svojim govorom. Prigovaras mi za 
nesto sto sam uradio, iako mi je to Allah odredio prije nego sto je nebesa i 
Zemlju stvorio!" Poslanik ^ je tada rekao: "Tako je Adem nadgovorio Musaa."' 

Ovaj hadis prenose i Tinnizija i Nesaija od Jahjaa ibn Habiba ibn Adijja, on 
od Ma'mera ibn Sulejmana, on od njegovog oca, a on od A 'mesa i dalje istira 
senedom. Tirmizija kaze da je ovaj hadis garib zbog Sulejmana et-Tajmija koji 
ga prenosi od A'mesa. On dalje kaze: "Neki ovaj hadis prenose od A'mesa od 
Ebu Saliha od Ebu Se'ida," 

Ja na to dodajem: "Tako ga prenosi Hafiz Ebu Bekr el-Bezzar u svom 
Musnedu, od Muhammeda ibn Musenne, on od Mu'aza ibn Eseda, on od Fadla 
ibn Musaa, on od A'mesa, on od Ebu Saliha, a on od Ebu Se'ida. 

Pored toga, prenosi ga i El-Bezzar sa senedom koji ide preko Amra ibn Ah 
el-Felasa - Ebu Muawije - A'mesa - Ebu Saliha - Ebu Hurejre ili Ebu Se'ida do 
Muhammeda ^. 

Ahmed kaze da je ovaj hadis cue od Su^ana, on od Amra, on od Tawusa, a 
on od Ebu Hurejre da je Boziji Poslanik M rekao: "Adem i Musa su se prepirali, pa 
je Musa rekao; "Ademe, ti si nas otac; unesrecio si nas i izveo iz Dzenneta." 
Adem mu je na to odgovorio: "O Musa, ti si onaj kogaje Allah odabrao Svojim 
govorom", a Murre kaze: "Svojom objavom - i Svojom ti rukom pisao. Zar me 
ukoravas za nesto sto je Allah cetrdeset godina prije nego je mene stvorio, 
odredio da ce mi se desitt?" Poslanik je dodao: "Tako je Adem nadgovorio 
Musaa. Tako je Adem nadgovorio Musaa. Tako je Adem nadgovorio Musaa "" 

Ovaj hadis, takoder, prenosi i Buhaiija od Alijja ibn el-Medinija, on od Sui^ana, 
on od Amra, on od Tawusa, on od Ebu Hurejre da je Muhammed M rekao: "Adem 
i Musa su se prepirali, pa je Musa rekao: "Ademe, ti si nas otac; unesrecio si nas i 
izveo iz Dzenneta." A Adem mu je na to odgovorio: "O Musa, Allah te je odabrao 
sa Svojim govorom i Svojom rukom ti pisao. Zar me ukoravas za nesto sto je 
Allah, cetrdeset godina prije nego je mene stvorio, odredio da ce mi se desiti?" 
Poslanik je rekao: "Tako je Adem nadgovorio Musaa," ponovivsi to tri puta. 

Suljan navodi hadis slican ovom, sa lancem prenosilaca koji ide preko Ebu 
ez-Zinada - El-A'redza - Ebu Hurejre do Bozijeg Poslanika M. 

Ovaj hadis sa desetak seneda prenose svi sastavljaci najpriznatijih hadiskih 
zbirki, osim Ibn Madzea. Sened ovog hadisa ide preko Su^ana ibn Ujejne, 
Amra ibn Dinara, Abdullaha ibn Tawusa, njegova oca i Ebu Hurejre do 
Bozijeg Poslanika M. 



' Ahmed u svom Musnedu 2/398/Halep. 

^ Ahmed u svom Miisnedu 7381/Mearif; Buharija u svom Sahihu 1 l/Ul/Fethu-l-bari i drugi. 

Ahmed navodeci ovaj hadis, kaze da ga je cuo od Abdurrahmana, on od 
Hammada, on od Aramara, on od Ebu Hurejre, a on od Bozijeg Poslanika ^ da 
je rekao: "Musa se jednom prilikom sreo sa Ademom i upitao ga: "Jesi li ti 
onaj Adem kojeg je Allah stvorio Svojom nikom, naredio melekima da mu 
uctne sedzdu i nastanio ga u Dzennetu, pa si opet ucinio ono sto si ucinio?" 

Adem je na to rekao: "Jesi li ti onaj Musa sa kojim je Allah direktno 
govorio, kojeg je odabrao Svojom objavom i dao mu Tewrat? Jesam li ja stariji 
ili Bozije odredenje? Ne, nego Bozije odredenje", odgovorio je Adem i take 
nadgovorio Musaa.' 

Ahmed kaze da je ovaj hadis cue od Affana, on od Hammada, on od 
Ammara ibn Ebi Ammara, on od Ebu Hurejre, a on od Bozijeg Poslanika M. Po 
drugoj predaji, on ga je cuo preko Hmnejda, on od Hasana, a on od jednog 
covjeka, za koga Hammad kaze da pretpostavlja da je to Dzundub ibn 
Abdullah el-BedzIi - da je Boziji Poslanik ^ rekao: "Musa je sreo Adema", i 
onda navodi hadis do ki'aja. 

Hadis sa ovim senedom prenosi jedino Ahmed. 

Pored toga, Ahmed navodi da je cuo od Husejna, on od Dzerira - tj. Ibn 
Hazima, on od Muhammeda - tj. Ibn Strina, on od Ebu Hurejre, a on od 
Bozijeg Poslanika iS da je rekao: "Musa je sreo Adema, pa ga je pitao: "Jesi li 
ti onaj Adem kojeg je Allah stvorio Svojom rukom, nastanio ga u Dzennetu i 
naredio melekima da mu ucine sedzdu, pa si opet ucinio ono sto si ucinio?" 
Adem mu je na to odgovorio: "Jesi li ti onaj s kim je Allah govorio i objavio 
mu Tewrat?" "Jesam", rekao je. "Smatras li da je to meni bilo propisano prije 
nego sto sam stvoren?", upitao je Adem. "Da", odgovorio je. Poslanik je rekao: 
"Tako je Adem nadgovorio Musaa. Tako je Adem nadgovorio Musaa."" 

Ovaj hadis tako prenosi i Hammad ibn Zejd od Ejjuba i Hisama, oni od 
Muhammeda ibn Sirina, on od Ebu Hurejre, a on od Poslanika. Tako ga prenosi 
i Alijj ibn Asim od Halida i Hisama, a oni od Muhammeda ibn Sirina. Oba ova 
lanca prenosiiaca zadovoljavaju uvjete Buharije i Musiiraa. 

Ibn Ebi Hatim navodi da je cuo od Junusa ibn Abdulaiaa, on od Ibn 
Wehba, on od Enesa ibn Ijada, on od Harisa ibn Ebi Dijaba, on od Jezida ibn 
Hurmuza, on od Ebu Hurejre, a on od Bozijeg Poslanika % da je rekao: "Adem 
i Musa su se prepirali kod svoga Gospodara, pa je Adem nadgovorio Musaa. 
Musa mu je rekao: "Jesi li ti onaj koga je Allah Svojom rukom stvorio, 
udahnuo u njega od Svoga duha, naredio melekima da mu ucine sedzdu i 
nastanio ga u Dzennetu, i zbog cijeg je grijeha svijet iz Dzemieta protjeran na 
Zemlju?" 

Na to mu je Adem rekao: "Jesi li ti onaj Musa kojeg je Allah odabrao 
Svojom objavom i Svojim govorom, i dao ti ploce na kojima je objasnjenje za 
svaku stvar, i koga je On Sebi priblizio da bi s njim razgovarao? "Za koliko 




' Ahmed u svom Musnedu 2/464/Haleb. 
- Ahmed ii svom Musnedu 2/392/Haleb. 

vremena je Allah ispisao Tewrat?" "Za cetrdeset godina", odgovorio je Musa. 
Na to je Adem upitao: "A jesi li naisao u Tewratu na ove rijeci: / tako Adem 
nije Gospodara svoga poslusao i s puta Je skrenuo. (Ta-ha, 121.) "Jesam", 
odgovorio je. Na to je Adem rekao: "Zar me ukoravas za nesto sto sam uradio, 
kad mi je Allah, cetrdeset godina prije rodenja, propisao da cu to uraditi?" 
Zatim je Poslanik rekao: "Tako je Adem nadgovorio Musaa." 

El-Haris kaze da je ovaj hadis cuo od Abdurrahmana ibn Humiuza, on od 
Ebu Hurejre, a on od Bozijeg Poslanika ^.'