STUDIO-TEWHID

Allah, subhanehu ve te'ala, stvorio je sve ljude da samo Njega obožavaju, kao što kaže Uzvišeni: ”Džinne i ljude sam stvorio samo zato da Mi ibadet čine.” (Prijevod značenja sure Ez-Zarijat, ajet 56)

Zbog toga je Uzvišeni sve što je stvorio potčinio čovjeku da se time koristi. Iz Svoje milosti prema čovjeku, Uzvišeni ga nije ostavio bez Upute i ukazivanja na Pravi put; zato je slao poslanike i objavljivao knjige, od Nuha, alejhisselama, do posljednjeg poslanika Muhammeda, sallAllahu alejhi we sellem. Ibadet se ne može činiti osim sa jasnim dokazima, a ovi dokazi dolaze jedino od Allaha, subhanehu we te'ala, koje je objavio Svojim poslanicima i vjerovijesnicima, neka je na sve njih salavat i selam.

Veliki islamski učenjak Ibn Tejmijje, rahimehullah, ovako je opisao ibadet: "Ibadet je opći naziv za sve ono što voli Allah, azze we dželle, i čime je On zadovoljan od riječi i djela, bila vidljiva ili tajna. Tu spada namaz, zekat, post, hadždž, istinit govor, dostavljanje emaneta, činjenje dobra prema roditeljima, obilaženje rodbine, ispunjavanje obaveza, naređivanje dobra, odvraćanje od zla, džihad protiv kafira i munafika, dobročinistvo prema komšiji, jetimima, nemoćnim, putniku, prema robu i životinjama. Ibadet je i učenje dove, zikr (spominjanje Allaha), učenje Kur'ana, izučavanje korisne nauke i dr. Također, ljubav prema Allahu i Njegovom Poslaniku, strahopoštovanje (prema Allahu), iskrenost u vjeri, strpljenje (sabur) na Allahovoj odredbi, zahvalnost na Njegovim blagodatima i zadovoljstvo sa onim što je On odredio. Ibadet je i tevekkul (oslanjanje na Allaha) i traženje Njegove milosti i strahovanje od Njegove kazne.”1

Ako bi čovjek ostao bez vjere u Allaha, subnaehu we te'ala, osakatio bi svoj razum, i spustio bi se na nivo životinje, kao što kaže Uzvišeni: "Mi smo za Džehennem mnoge džinne i ljude pripremili; oni srca imaju - ali neuviđaju njima; oni oči imaju ali ne vide njima; oni uši imaju ali ne čuju njima; onisu poput stoke, čak i gori. Zaista su nemarni (gafilun).” (Prijevod značenja sure El-E'araf, 179. ajet)

Kaže Uzvišeni: ”Znaj da osim Allaha nema drugog boga, zato moli oprost za grijehe svoje.” (Prijevod značenja sure Muhammed, 19. ajet)

"O vjernici vjerujte u Allaha i Poslanika Njegova, i u Knjigu koju On Svome Poslaniku objavljuje, i u Knjigu koju je objavio prije. A onaj ko ne bude vjerovao u Allaha, i u meleke Njegove, i u knjige Njegove, i u poslanike Njegove, i u Drugi svijet - daleko je zalutao.” (Prijevod značenja sure En-Nisa, 136. ajet)

Zbog toga je Resulullah, sallAllahu alejhi we sellem, pozivao šehadetu - da nema drugog boga mimo Allaha i da je Muhammed, sallAllahu alejhi we sellem, poslanik, pa ko bi odbio njegov poziv od ehlul-kitabija (kršćana i židova), borio bi se protiv njega dok ne bi povjerovali ili pristali na izdvajanje glavarine (džizije), odazivajući se Allahovim riječima: ”Borite se protiv onih kojima je data Knjiga, a koji ne vjeruju ni u Allaha ni u Onaj svijet, ne smatraju zabranjenim ono što Allah i Njegov Poslanik zabranjuju i ne ispovijedaju istinsku vjeru sve dok ne daju džiziju poslušno i ponizno.” (Prijevod značenja sure Et-Tewba, 119. ajet)

U hadisu kojeg prenosi Ebu Hurejre, radijAllahu anhu, stoji da je Resulullah, sallAllahu alejhi we sellem, rekao: ”Naređeno mi je da se borim protiv ljudi sve dok ne kažu da nema drugog boga osim Allaha, pa ko potvrdi da nema drugog boga osim Allaha, sačuvao je sebe i svoj imetak, osim ako pravo (Šeri'at) zahtjeva, a račun će pred Allahom polagati.”2

Što se tiče nevjenika mimo kršćana i jevreja, pozvatće se da prihvate islam, pa ako odbiju, bori se protiv njih sve dok ne prihvate dini-islam. Ovaj je stav shodno jačem mišljenju uleme.

Autor: Abdurahman b. AbdilKerim el-Ubejjid

Iz knjige: Načela islamskoga življenja